Uvod: Lekcije iz Amerike koje vrijede i za Balkan
Američki istoričar Timothy Snyder u knjizi O tiraniji: Dvadeset lekcija iz dvadesetog vijeka upozorava da se demokratije ne urušavaju preko noći, već polako, kroz svakodnevne kompromise i normalizaciju autoritarnih praksi. Premda se Snyder u prvom redu bavi Sjedinjenim Američkim Državama i iskustvima Evrope između dva svjetska rata, njegove poruke duboko odjekuju i u današnjoj Crnoj Gori — zemlji u kojoj se demokratske institucije postepeno potčinjavaju političkim i ideološkim centrima moći izvan njenih granica.
Danas, nakon više od tri decenije nominalne višepartijske demokratije, Crna Gora se suočava s fenomenom koji Snyder opisuje kao "meku tiraniju": sistem u kojem formalni demokratski okvir i dalje postoji, ali ga ispunjavaju akteri koji ne djeluju u interesu građana, već u službi stranih političkih i ekonomskih struktura — prije svega onih povezanih sa Srbijom i Rusijom.
1. "Branite institucije": Slabljenje nezavisnih stubova države
Jedna od prvih Snyderovih lekcija glasi: "Branite institucije." Demokratija zavisi od nezavisnih sudova, profesionalne javne uprave i slobodnih medija. U Crnoj Gori, upravo su te institucije postale meta sistematskog slabljenja.
Od 2020. godine, nova politička većina — formalno predstavljena kao "vlada promjena" — nije pokazala volju za jačanje vladavine prava. Umjesto toga, svjedočimo rastu partijskog uticaja na tužilaštvo i bezbjednosne strukture, pokušajima revizije spoljnopolitičke orijentacije i otvorenom uplivu srpskih i proruskih narativa u državne institucije.
Umjesto meritokratije, institucije sve češće funkcionišu po principu lojalnosti. Profesionalci koji se opiru političkoj kontroli označavaju se kao "ostatak starog režima". Time se stvara atmosfera straha i konformizma — upravo ono što Snyder prepoznaje kao početak autoritarne transformacije.
2. "Čuvajte se jednoumlja": Ideološki monizam i crkvena dominacija
Snyder upozorava i na opasnost "jednoumlja" — kada političku i ideološku raznolikost zamjenjuje dogma. U crnogorskom kontekstu, taj proces se ne odvija kroz formalnu zabranu opozicije, već kroz kulturnu i vjersku hegemoniju.
Crkva Srbije, uz podršku centara moći u Beogradu i Moskvi, postala je ključni instrument političkog uticaja. Kroz kontrolu nad simbolima, medijima i obrazovanjem, stvara se paralelni identitetski narativ u kojem se Crna Gora prikazuje kao "srpska država", a svaki pokušaj očuvanja njenog sekularnog i građanskog karaktera demonizuje kao "antisrpski".
Ovakav kulturni monizam smanjuje prostor za pluralizam i racionalnu javnu debatu — što je još jedna karakteristika "meke tiranije".
3. "Vjerujte u istinu": Dezinformacije i post-istina kao oružje
Jedna od centralnih tema Snyderove knjige jeste post-istina — svijet u kojem emocije i propaganda zamjenjuju činjenice. U Crnoj Gori, taj fenomen dobija regionalnu dimenziju.
Mediji pod kontrolom Beograda i Moskve svakodnevno proizvode narative o "ugroženom srpskom narodu", "stranim plaćenicima" i "geopolitičkoj izdaji". Takvi sadržaji služe da relativizuju korupciju, opravdaju destruktivne poteze i zamagle odgovornost vladajućih struktura.
Na društvenim mrežama, koordinisane mreže botova i portala šire dezinformacije koje potkopavaju povjerenje građana u EU i NATO, predstavljajući Rusiju kao "autentičnog saveznika". Time se stvara emocionalna zamjena za političku racionalnost — upravo ono što Snyder naziva "putem ka tiraniji kroz laž".
4. "Ostanite profesionalni": Kolaps javne etike
Snyder upozorava da demokratska država opstaje samo ako profesionalci — sudije, novinari, službenici, oficiri — čuvaju svoju etičku autonomiju. Kada profesija postane sredstvo političke poslušnosti, demokratija se urušava iznutra.
U Crnoj Gori, proces partijskog zapošljavanja i zloupotrebe javnih funkcija dostigao je novu fazu. Umjesto depolitizacije, svjedočimo talasima revanšizma i selektivne pravde. Mnogi stručnjaci, naročito u sektoru bezbjednosti i diplomatije, uklonjeni su jer nisu pokazali "dovoljno patriotizma" prema političkim centrima u Beogradu.
Ova praksa, kako Snyder podsjeća, stvara "unutrašnje izbjeglice" u sopstvenim institucijama — ljude koji se formalno vode kao državni službenici, ali su suštinski potisnuti iz procesa odlučivanja.
5. "Budite patriota, ne nacionalista": Izopačenje patriotizma
Snyder pravi razliku između patriotizma, koji se temelji na odgovornosti prema državi i građanima, i nacionalizma, koji služi kao oruđe manipulacije. Crnogorski slučaj jasno pokazuje ovu razliku.
Pod plaštom "srpskog sveta" i "zaštite pravoslavlja", promoviše se projekat koji suštinski potkopava crnogorski suverenitet. Patriotizam se svodi na etničku pripadnost, dok se lojalnost prema državi proglašava izdajom. Takva inverzija vrijednosti vodi, kako Snyder upozorava, ka "moralnom raspadu društva koje više ne zna kome pripada".
6. "Pokažite građansku hrabrost": Uloga civilnog društva i medija
Snyder poručuje da je građanska hrabrost temelj demokratskog otpora. U Crnoj Gori, gradjanski aktivisti i pojedini nezavisni mediji još uvijek čuvaju taj plamen. Međutim, bez međunarodne podrške i institucionalne zaštite, taj prostor se brzo sužava.
Aktivisti i novinari koji ukazuju na veze između domaćih političara i stranih centara moći suočavaju se s kampanjama diskreditacije, prijetnjama i sudskim tužbama. Taj "efekat hlađenja" stvara autocenzuru, a autocenzura je, kako Snyder piše, "predvorje tiranije".
Zaključak: Kako obnoviti demokratiju
Pouke iz O tiraniji jasno pokazuju da demokratija u Crnoj Gori nije ugrožena slučajno, već kroz plansku strategiju preuzimanja institucija i identiteta. Srpski i ruski uticaj djeluju kao katalizatori domaćih slabosti — klijentelizma, neodgovornosti i ideološke fragmentacije.
Za obnovu demokratije potrebno je vratiti povjerenje u institucije, ojačati nezavisne medije i podržati generaciju političkih i profesionalnih lidera koji lojalnost ne mjere kroz etničku pripadnost, već kroz poštovanje ustava i evropskih vrijednosti.
Kao što Snyder zaključuje, "budućnost slobode zavisi od malih, svakodnevnih činova otpora". U slučaju Crne Gore, to znači da borba za demokratiju ne počinje u kabinetima, već u odlučnosti građana da ne pristanu na laž, strah i poslušnost.
Autor: Vladan Ražnatović
Izvor: Adriatico.info — rubrika Demokratija i geopolitika
Comments
Post a Comment