Crna Gora se suočava sa kompleksnim i izazovnim političkim okruženjem. Nedavni događaji ukazuju na značajne spoljnje pritiske iz Srbije i Rusije, koji, čini se, imaju za cilj preoblikovanje političke, ekonomske i društvene strukture Crne Gore. Ako takvi uticaji uspiju, imat ce duboke posljedice po budućnost zemlje i dobrobit njenih građana. Važno je da građani Crne Gore razumiju prirodu ovih izazova i potencijalne posljedice koje mogu imati na njihove svakodnevne živote.
Strateški ciljevi Srbije i Rusije u Crnoj Gori
Posljednjih godina Srbija i Rusija intenzivirale su svoje napore da utiču na Crnu Goru. Njihove strategije, kako se čini, fokusiraju se na nekoliko ključnih područja:
1. Regresija političkog sistema: Postoje indikacije da Srbija i Rusija nastoje transformisati politički sistem Crne Gore po etnocentričkim i autokratskim modelima. Ta transformacija uključuje slabljenje demokratskih institucija, poput vlade i parlamenta, te ukidanje slobodnih izbora i onemogućivanje rada političke opozicije. Napori za izmjenu ustava, koje predvodi Andrija Mandića, mogli bi rezultirati podjelom Crne Gore i povećanjem napetosti među etničkim grupam, što bi moglo dalje destabilizovati društveno tkivo zemlje.
2. Politička i bezbjedonosna izolacija: Drugi cilj čini se da je politička i bezbjedonosna izolacija Crne Gore od njezinih zapadnih saveznika, uključujući Evropsku uniju. Kreiranjem regionalnih tenzija i udaljavanjem Crne Gore od EU, Srbija i Rusija žele da spriječe dalju integraciju zemlje u zapadne strukture. Namjere je da se Crna Gora stavi u podređenu poziciju, gdje bi bila ranjiva na spoljašnje uticaje, i da se smanji njezina sposobnost za samostalno djelovanje na međunarodnoj sceni. Primjer je rezolucija o Jasenovcu čiji je jedini razlog bio da poremeti odnose sa Hrvatskom.
3. Ekonomski uticaji i kontrola ključnih resursa: Ekonomska strategija, koju sprovode Srbija i Rusija, uključuju aktivnosti koje imaju za cilj da oslabe Crnogorsku privredu. Do sad sprovedene aktivnosti su dale rezultate i izazvale poremećaje u ključnim privrednim granama, kao što su vazdušni saobraćaj i turizam, te moguće podrivanje infrastrukturnih projekata. Optužbe za pranje novca od strane preduzeća povezanih s političkim ličnostima iz Srbije dodatno sugerišu da je na snazi plan preuzimanja poluga ekonomske kontrole nad Crnom Gorom. Ako te strategije uspiju, Crna Gora bi se mogla suočiti sa značajnim ekonomskim teškoćama, s negativnim uticajem na zapošljavanje, urušavanje zdravstvenog i penzionog sistema i opštom ekonomskom destabilizacijom.
Potencijalne posljedice urušavanja političkog, bezbjedonosnog i ekonomskog sistema za građane Crne Gore
Posljedice ovih spoljnjih uticaja na Crnu Goru su dalekosežne i mogle bi direktno utjecati na živote njezinih građana:
- Erozija demokratskih sloboda: Ako se politički sistem Crne Gore promijeni da bi se uskladio sa srbskim i ruskim autokratskim modelima, došlo bi to etničkih i religioznih podjela uz ukidanje demokratskih sloboda. Cilj je da se utemelji autokratski sistem u kojem bi odluke donosila uska interesna elita, s ograničenim utjecajem šireg stanovništva. To bi kao posledicu imalo manje transparentna i odgovornu vladu, kao i dalje slabljenje demokratskih institucija. Krajnji rezultat bi bila pravna i bezbjedonosna nesigurnosti građana i njihovu prepuštenosti volji i interesima elite kojom se upravlja iz druge zemlje.
- Ekonomske teškoće: Ekonomsko slabljenje Crne Gore moglo bi imati ozbiljne posljedice na standard života. Gubitak radnih mjesta, niže plate i smanjeno ulaganje države u ključne usluge poput zdravstva i obrazovanja mogli bi pridonijeti padu kvalitete života. Prioritet za autokratske vlasti je direktno ulaganje u one koji im obezbjeđuju opstanak na vlasti npr Crkva ili liojalni mediji. Ekonomska nestabilnost često dovodi do društvenih nemira, dodatno pogoršavajući podjele unutar društva.
- Fragmentacija društva: Podstrekivanje etničkih podjela narušilo bi društvenu koheziju koja je bila obilježje Crnogorskog društva. Povećanje napetosti među različitim etničkim i religioznim grupama moglo bi dovesti do sukoba, čineći teškim održavanje mira i stabilnosti koje je zemlja uživala posljednjih godina.
- Gubitak suvereniteta: Krajnja posljedica uticaja iz Srbije i Rusije može biti ugrožavanje državnog suverenitet i povratak na status Zetske Banovine. U tom slučaju državne odluke sve više bi odražavale interese vanjskih aktera, a ne potrebe i želje crnogorskih građana.
Važnost građanske društva i aktivizma
S obzirom na ove potencijalne rezultate djelovanja malignih uticaja, ključno je da građani Crne Gore budu svjesni izazova s kojima se suočava njihova zemlja. Informirano i angažirano građanstvo društvo najbolja je obrana protiv spoljnjih i unutrašnjih manipulacija i erozije nacionalnih vrijednosti.
- Informisani građani: Razumijevanje prirode spoljnjih uticaja i njihovih eksponenata u Crnoj Gori i njihovih mogućih rezultata prvi je korak u njihovu suzbijanju. Građani bi trebali tražiti pouzdane informacije, i kritički procjenjivati djelovanje političkih ličnosti i institucija.
- Podrška demokratskim institucijama: Održavanje funkcionalne demokracije zahtijeva aktivno učešće. Građani bi trebali podržavati inicijative kojepromovišu transparentnost, odgovornost i vladavinu prava, i ostati budni protiv pokušaja potkopavanja tih principa.
- Aktivno učešće u političkim procesima: Glasanje i građanski aktivizam ključni su za to da Crna Gora ostane demokratska i suverena država. Građani bi trebali učiniti sve da se njihov glas čuje na izborima i kroz druge oblike građanskog angažmana kako bi zaštitili demokratske institucije zemlje.
Crna Gora se nalazi na raskršću. Izbori koje njezini građani donesu u narednim mjesecima i godinama odredit će smjer zemlje i njezino mjesto u svijetu. Crnogorci moraju biti informisani, angažovani i odlučni u zaštiti demokratskih vrijednosti, jedino tako mogu pomoći da se sačuva budućnost Crne Gore od spoljnjih malignih pritisaka i da se izgradi prosperitetna, nezavisna i suverena država.